Cink protektori

[unije]

Gaso kako bi bilo raditi sa Titanom ? možda je malo skuplje ali nekih problema ne bi imao ?

[opus]

Ja sam imao problema dok sam ocu objasnio da mora staviti cinkove i na inox. Nije vjerovao dok mu galvanska struja nije pojela sarnir na kojem je bilo ovjeseno kormilo. Sad vjeruje.

[Gaso]

Titan ti je najbolji metal za morski okoliš, on se več puno koristi u nautiki, samo je vrlo skup. On je vrlo odporan na koroziju pa ne treba zaštite od korozije, samo ako je u stiku sa drugim metalima on ubrzava koroziju na drugim metalima, inače najbolji metal za morski okoliš.

[Strici]

Početkom lipnja sam mijenjao lanac na bovi. Dosada je bio 10 ili 12 milimetara, 4 metra pocinčani, i nakon dvije i pola godine je sve solidno izgledalo. Tada sam stavio 10 milimetara nehrđajući, a stari sam ostavio na bloku. Novi je na drugoj nerđajučoj alci. dakle ne u fiziökom kontaktu sa starim. Na novi lanac sam u nedostatku jednog gambeta (škopca), stavio gambet od prije, pocinčani, a cinka je još bilo dosta, tj gambet nije bio ruzinav.
Prije dva tjedna sam sve kontrolirao i zaronio promijeniti privremeni gambet, nerđajučim. Pogledajte šta se sa pocinčanim gambetom na nehrđajučem lancu (kromovim, kako mnogi pogrešno zovu) u međuvremenu desilo za samo dva mjeseca. Očito se nehrđajuči metali ne podnose sa pocinčanim, i slabiji strada. Imam negdje tablicu podnošenja metala (u moru), ali je stara i zasada je nemogu nači. Spremam se čak i na lanac od nerđajučeg čelika staviti cink protektor, iako je sada sve od nehrđajučeg čelika, osim par osiguravajučih žica od 2 mm bakra.

[riberer]

Strici, gledajući ovaj tvoj gambet palo mi ja na pamet da i kod pocinčanog lanca uvijek imamo jedan (uglavnom samo jedan) dio
koji se "istopi" prije od ostatka lanca. Lanca čiji ostatak, u pravilu, ne potrpi nikakvih vidljivijih oštenja, prouzročenih djelovanjem galvanske struje.

Moje pitanje je, a vidjevši da se spremaš i ti uraditi tako, da li tko već ima iskustava sa postavljanjem cink protektora na lanac od bove i ima li to ikakvog smisla?
Mislim, naravno, na pocinčani lanac.

[Gaso]

Strici, ako sam radiš cinkove i imaš višak cinka, mislim da ti nije skupo napravit jednog i za lanac, to ima smisla.

[Strici]

Strici, gledajući ovaj tvoj gambet palo mi ja na pamet da i kod pocinčanog lanca uvijek imamo jedan (uglavnom samo jedan) dio
koji se "istopi" prije od ostatka lanca. Lanca čiji ostatak, u pravilu, ne potrpi nikakvih vidljivijih oštenja, prouzročenih djelovanjem galvanske struje.

Moje pitanje je, a vidjevši da se spremaš i ti uraditi tako, da li tko već ima iskustava sa postavljanjem cink protektora na lanac od bove i ima li to ikakvog smisla?
Mislim, naravno, na pocinčani lanac.

Pa eto, nisam dosada stavljao, a nisam čak ni vidio da neko stavlja. No slika pojedenog gambeta to zorno pokazuje, to da je sigurno dobro stavit protektor. Ja ako nađem (jer negdje je još bokunić od štange cinka) svakako da ču staviti. Male protektore salijem naprimjer u okastom ključu, konkretno 30 mm. Mislim da se vezovima u moru pridaje premala pažnja.
A kod lanca je uvjek: lanac popušta na najslabijoj karici, pa bilo to kad pukne, ili eto kod tvog ruzinavanjem, a ne ruzinaje se samo od slane vode.

[Strici]

Kad sam kupio brod bio je star 10 godina. Godinu dana nakon kupovine pri generalnom saniranju vidio sam da su 4 vijka od prokroma 1/4" (6,35 mm) koji su držali brončani nosač osovine kormila i u njemu teflonski ležaj, bili katastrofalno pojedeni i to svi odmah do šesterokuta, dakle dijela koji se je direktno prislanjao na broncu. Neki nisu imali više od 4,5 milimetara. Očito je da je bronca (bronca za brodove) jača nego je nehrđajuči čelik. To je previd proizvođača (renomirani Westerly) koja se jednostavno nije smjela desiti. A brod ima originalni Lojdov certifikat. Stavio sam u okastome ključu saliven cinkprotektor i nove vide. Redovitom dvogodišnjom izmjenom protektora, nakon 10 godina, vide ko nove, nakon 20 godina, vide iste, a nakon 30 siguran sam da če biti isto, no neču moči sam kontrolirati, ove je godimne brod preselia za Grčku.

[URL=http://imageshack.us][/

[Strici]

Moram ispraviti gore napisano. 4 vide su bile oko 7,8 mm, neke blesave engleske mjere. Dao sam si truda i tražio po furdi. Našao sam jednu od tih od galvanskih struja pojedenu vidu. Pri glavi sam izmjerio 5 mm, od 7,8 mm. Kormilo je samonoseče, pa si možete misliti šta se moglo desiti za tada kojih 2 ili 3 godine. Materijal matice je A2, no ona je pojedena samo malo u navoju. Čini mi se da je vida A4.
To su prevažne teme da se nebi pokazale slike, iako kad, koliko i šta se jede je velika nauka, mada je danas ta nauka sigurno puno uznapredovala, vjerujem ima više nepoznanica nego šta se zna. Po mom mišljenju vide su trebale biti od istog materijala, naime od marine bronce, samo fi 10 mm




Evo kako su izgledale vide nakon oko 12 godija u moru na marina bronci bez zaštite cinkom. Tiha jeza.

[riberer]

Čestitke, Strici, na uloženom trudu !
Slike sve govore...

[primorac]

Jede se materijal, koji je elektronegativniji. Nije se smjelo koristiti inox vijke i broncu bez protektora. Žrtvena anoda ili protektor rade se uglavnom od čistog cinka, koji je elktronegativniji od svih metala koji se rabe ispod vode. Na Z-nogama naći ćemo magnezijeve anode /protektore/ koje je potrebno mijenjati svake godine minimalno jednom.

[Strici]

Da na nekim drugim metalima se upotrebljavaju i druge anode. Na duraluminiju od čega su i Z noge su posebne anode, znao sam i o njima, no nije mi bilo upitno pa sam to izbrisao iz glave. Zimus ču se potruditi nači kakvu noviju tablicu o galvanskom odnosu metala pod vodom.
Možda ako bi neko objasnio o cinu i cinku, da ja sada ne pođem kopati po internetu jer ovdje imam samo modemsko spajanje.
Sječam se da se tu radi o dva različita metala. Opekao sam se nekad kad sam naručio da mi se saliju anode. Bile su naime od pogrešnog.

[primorac]

Koliko mi je poznato, cin je legura kositra i olova koja se rabi za meko lemljenje. Žrtvene anode se uglavnom rade od cinka, čistoće 999.995 - slobodno se možeš obratiti firmi "Dang" Split. Njhove protektore sam vidio u Trstu, što me ugodno iznenadilo.

[Gaso]

Zn - cink nije legura od bilo šta, nego je metal u Periodnim tablicama, ali se legira da se dobije onaj 99,999% koji spominjete inače je previše aktivan za naš salnitet.
Za aluminj se koriste posebne anode od magnezija, pošto Zn i Al imaju skori isti potencial u moru.
Imam ja tablice o potencialima i za razne legure, pa ču ih staviti kad dođem doma. Za početak:

[primorac]

Možda se nismo razumjeli, Strici je spomenuo CIN, tako kod nas zovu leguru kositra i olova, koja služi za lemljenje....